image.privatno-obezbedjenje

     U vatrenom obračunu na splavu "Džentlmen i dama" na Adi Ciganliji juče ujutru su teško ranjeni šef obezbeđenja i gost lokala.

     Oko 13.30 ispred službenog ulaza u prostorije kluba, na parkingu, od strane tri nepoznata lica fizički je napadnut generalni direktor FK Partizan, a tom prilikom teže su povređeni vozač kluba i pripadnik obezbeđenja, koji su zadobili teške telesne povrede, nakon čega su isti medicinski zbrinuti.

     Dva medicinska tehničara povređena su u neuropsihijatrijskoj bolnici Dr Laza Lazarević, kada ih je napao pacijent.

fedor-frimerman      13. april 2016
      ČLANOVI obezbeđenja splava "Saund" Denis Pavlov, Dušan Davidović i Negomir Urošević osuđeni su danas u Višem sudu u Beogradu zbog smrti Fedora Frimermana na ukupno 30 godina zatvora.

     FEDOROV BRAT FILIP: Presuda je poraz svih
     BRAT pokojnog Fedora Filip Čolović kaže da je porodica nezadovoljna presudom.
     - Ovakvu presudu moram da doživim kao poraz, jer je njome podržano nasilništvo i od nje ostaje gorak ukus - kazao je Čolović, koji je sa majkom i nekoliko prijatelja odluku čekao ispred Palate pravde.

Komunalna policija - patrola     BLIC / Katarina Blagović

     Vlada je usvojila Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji po kome će komunalni policajci sada moći da vas privedu prekršajnom sudu.

     Ranije je bilo da komunalni policajci mogu da vas zadrže do dolaska policije, a sada im se daje mogućnost da vas odmah, ukoliko ste napravili neki prekršaj, privedu nadležnom prekršajnom sudu, a na osnovu Zakona o prekršajima. U to, naravno, ne spada ako nemate kartu za gradski prevoz, što je većini građana prva asocijacija na komunalnu policiju.

     Inače, izmenama i dopunama ovog zakona, čiji je predlagač Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, omogućeno je da opštine, njih 150, koje do sada nisu imale komunalnu policiju, da je i dobiju. Omogućeno je i da se dve ili više opština udruži i obrazuje zajedničku komunalnu policiju, ili da opština ugovorom sa gradom omogući njihovo delovanje na svojoj opštini. Od 23 grada u Srbiji, samo je dva trenutno nemaju i to Jagodina i Novi Pazar. Međutim, to će moći da izvedu samo opštine koje imaju para za to i mogućnost da zaposle nove ljude. Novina je i što se ukida ograničenje o broju komunalnih policajaca. Ali, i to je uslovljeno odlukom o maksimalnom broju zaposlenih.
     Komunalni policajci sada će moći od građana da zatraže obaveštenje o pitanjima koja su od značaja za njihovo postupanje, ali građani nisu dužni da ih daju. Ovim izmenama i dopunama otvorena je mogućnost da se u radni odnos u komunalnoj policiji preuzmu pripadnici Vojske i MUP. Kako kažu u resoru Udovički, postojala je zainteresovanost za tu mogućnost, te je uvedena.


     Stara ovlašćenja
     1. Upozorenje, usmeno naređenje
     2. Provera identiteta
     3. Dovođenje
     4. Pregledanje lica i predmeta, privremeno oduzimanje predmeta
     5. Video nadzor
     6. Upotreba sredstava prinude- fizička snaga, službene palice, sredstva za vezivanje


     Nova ovlašćenja
     1. Prekršioce mogu bez odlaganja privesti prekršajnom sudu
     2. Da zatraže od građana obaveštenje o pitanjima koja su od značaja za njeno postupanje
     3. Da zatraži proveru identiteta lica koja su se samo zatekla na mestu kršenja propisa


     Šta su još obuhvatile izmene i dopune zakona
     1. Opštine mogu da uvedu komunalnu policiju
     2. Dve ili više lokalnih samouprava mogu da obrazuju zajedničku komunalnu policiju
     3. Ukida se formula koja ograničava broj komunalnih policajaca
     4. Službenici MUP i Vojske mogu da rade u komunalnoj policiji

 

obezbedjenje     S. J. Matić / Vecernje Novosti

     Goran Vidaković, inspektor za krvne i seksualne delikte, o incidentima u noćnim klubovima. Od 760 incidenata prošle godine u 50 slučajeva krivi "zaštitari"

     PIJANI gost u nekom klubu počne da pravi probleme. Džinovi iz obezbeđenje tada hitro reaguju i isprebijaju ga da ovome više i ne pada na pamet da izlazi po takozvanim fensi mestima i splavovima. Ponekad takav gost dobro pretučen završi i bačen u reku, pa ga onda prijatelji vade iz vode. Ove pojave su česta slika i ozbiljan problem na beogradskim splavovima i u elitnim klubovima. Statistika kaže da godišnje prosečno jedan nesrećnik koji je preterao u provodu smrtno nastrada od premlaćivanja radnika zaduženih za red i mir u elitnim kafanama i klubovima.

     Od oko 760 krivičnih prijava koje je prošle godine podnela policija zbog raznoraznih incidenata u beogradskim ugostiteljskim objektima, u oko njih 50 su upleteni i radnici obezbeđenja. Goran Vidaković, inspektor za krvne i seksualne delikte, priča nam da je veliki problem to što dosta pripadnika obezbeđenja radi na crno, a dosta ih je i iz kriminogene sredine.
     - Oni nekima za pare dozvoljavaju unošenje droge i oružja, što posle bude uzrok problema sa gostima - objašnjava Vidaković. - U klubovima je normalno da prodaju alkohol i da se gost napije. Međutim, obezbeđenje misli da ne treba da ga smiri, već da ga prebije. To su nabildovani momci koji smatraju da mogu da rade šta hoće. Ne shvataju da oni moraju da budu u službi gostiju, ali i da štite interese i red u lokalu i da sarađuju sa policijom. Upravo tu imamo najveći problem, jer oni odbijaju saradnju sa nama, pošto su iz kriminalnih krugova.
Vidaković kaže da praksa govori da je među obezbeđenjem mnogo i pripadnika navijačkih grupa.
     - Oni vole da se biju, puni su adrenalina, reaguju "na prvu" i nikada gosta ne tuče jedan, već grupa - navodi inspektor Vidaković. - Često ne znaju da stanu, već tuku do kraja, dok žrtvu potpuno ne isprebijaju. Borba je neravnopravna, što zbog brojčanog odnosa petorica, šestorica na jednog ili dvojicu, ali i zato što su listom u pitanju pijani gosti, koji nekada ne mogu ni da se brane.
     Vidaković navodi da su povodi za tuču najčešće besmisleni. Gost se popne na sto ili stolicu, razbije čaše, nekoga gurne ili mu ne daju da uđe na splav, jer je pijan i onda počne tuča.
     - I umesto da ga izvedu napolje i zovu policiju, oni ga pretuku - navodi primere iz prakse Vidaković. - Imali smo dosta slučajeva i kada se u tuči među gostima potegnu pištolji. Kako je to oružje uneseno, ako skoro svi ti klubovi imaju detektore, a obezbeđenje pretresa goste na ulazu?
     Vidaković nam ukazuje i na nekoliko upečatljivih primera. Prošlog leta radnik obezbeđenja na splavu "Šejk end šejk" pretukao je gosta, koji je pozvao policiju. Kad su oni došli, nasrnuo je i na policajca i lakše ga povredio.
     - Nedavno je ispred jednog kluba Dušan Panajotović, koji je poznat po tome što drži obezbeđenje u više beogradskih klubova, ranio Sanjina Štilića - priča Vidaković. - Štilić se napolju tukao sa više ljudi, a Panajotović je izašao iz kluba gde je sedeo kao gost i umešao se u obračun. Pre nekoliko godina i na "Brodarcu" obezbeđenje je pokušalo da ubije gosta, pucali su u njega, a vlasnik je pokušao da prikrije tragove i uništi snimak.

     ZAKON O PRIVATNOM OBEZBEĐENjU
     VIDAKOVIĆ kaže da se očekuje smanjenje krivičnih dela i povećanje bezbednosti svih u ugostiteljskim objektima od 1. januara 2017. godine, kada potpuno počne da se primenjuje Zakon o privatnom obezbeđenju, koji je usvojen još u novembru 2013. godine. Do tada će svi vlasnici i radnici obezbeđenja morati da prođu odgovarajuću obuku i bezbednosne provere kako bi uopšte mogli da dobiju licencu za rad.

     HILjADE RACIJA

     UPRAVO zbog učestalih incidenata na beogradskim splavovima i klubovima i sa ciljem praćenja stanja bezbednosti policija je prošle godine imala 3.273 pojačane kontrole ugostiteljskih objekata. Čak 4.537 puta su kontrolisali, kako to oni kažu, bezbednosno interesantne objekte, dakle, one gde se često dešavaju incidenti, i u tim racijama su proveravali 26.325 osoba i oko 4.000 njihovih vozila.

cuvari     R. DRAGOVIĆ / Vecernje Novosti

     Prvi zvanično obučeni detektivi i radnici obezbeđenja od 2016. na dužnosti. Vlasnici agencija za obezbeđenje troškove obuke nameću zaposlenima

     SRBIJA će ove godine prvi put dobiti školovane i licencirane privatne detektive i zaposlene u agencijama za obezbeđenje. I dok se obuka za detektive odvija prema planu, osposobljavanje čuvara u privatnim kompanijama debelo kasni. Već sada je izvesno da će do sledeće godine, kada počinje primena novih propisa, sertifikat dobiti tek simboličan deo od oko 40.000 zaposlenih u ovom sektoru.

     Prema informacijama kojima raspolažu agencije za fizičko-tehničko obezbeđenje, stručni ispit za ovu vrstu službe prijavilo je tek nešto više od 500 zaposlenih, dok je broj izdatih licenci deset puta manji. Interesovanje je malo zbog izbegavanja vlasnika agencija da plaćaju obuku svojim radnicima. Osnovni kurs za radnika obezbeđenja košta oko 18.000 dinara.
     Na to upozorava i Dragiša Jovanović, predsednik Komisije za javno privatno partnerstvo u oblasti bezbednosti Privredne komore Srbije.
     - Evidentno je da poslodavci nastoje da troškove obuke nametnu svojim zaposlenima - objašnjava Jovanović.
     - To čine iako je stav Ministarstva za rad da bi licenciranje radnika trebalo da plate kompanije koje ih zapošljavaju. Primena novih propisa počinje prvog januara 2017, posle čega se očekuju kontrole i stroge kazne.
     Prema Jovanovićevoj računici, edukaciju u dvadesetak ovlašćenih centara 20.000 ljudi bi moglo da prođe tek krajem 2018. godine. Dodatni problem čine strogi uslovi za sprovođenje obuke i veliki fond časova, što usporava proces licenciranja.
     Za razliku od službenika obezbeđenja, obuka detektiva, kojih je neuporedivo manje, za sada prolazi bez problema. U Ministarstvu unutrašnjih poslova nedavno je organizovan prvi krug osposobljavanja službenika za obavljanje ove vrste delatnosti. Obuku će proći 16 kandidata i ona će trajati 12 dana, sa ukupno 80 nastavnih časova.
     - Posle više godina priprema, konačno su sazreli uslovi za profesionalizaciju ovog posla - smatra Dragan Trivan, predsednik grupacije detektivskih agencija Privredne komore Srbije.
     - Obuka je počela i očekuje nas prvi krug licenciranja. U skorijoj budućnosti očekujemo da se reše i pojedine nedoumice, kakve postoje na planu sučeljavanja propisa o detektivskoj delatnosti i zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
     Obuka za detektive, prema najavama iz MUP, biće organizovana najmanje dva puta godišnje, zavisno od broja prijavljenih službenika.

     PROPISI I PRVA POMOĆ

     KURS za radnike obezbeđenja podrazumeva teorijski deo u okviru koga se čuvari upoznaju sa zakonima i propisima, svojim ovlašćenjima, vansudskom zaštitom i samopomoći, kao i sa pojmom nužne odbrane i prekoračenja njenih granica. Gradivo čini i prva pomoć, upoznavanje sistema zaštite od požara, osnovama bezbednosti i zdravlja na radu. Na licencu mogu da računaju samo službenici koji uspešno polože stručni ispit na kraju kursa.

Slobodan Vukuc     BLIC - Tamara Markovic 13/01/2016.

     Porodica i prijatelji Slobodana Vukića (30) tvrde da je on umro jer ga je pretuklo obezbeđenje jedne diskoteke u centru Beograda.

     Njegov otac Miroslav kaže da se Slobodan nije budio od 23. decembra, kada je, kako tvrdi, surovo pretučen. Bio je u komi 16 dana.

     - Preminuo je na Božić u 23.55 sati - kaže otac Miroslav.
     Sahranjen je 12. januara na Novom bežanijskom groblju. Telo je prethodno bilo na obdukciji da bi se utvrdio tačan uzrok smrti i tako se proverili navodi porodice Vukić. Redakcija „Blica" zna lokaciju i naziv kluba u kojem se incident navodno dogodio. Pošto juče nije bilo moguće dobiti nikakvu zvaničnu potvrdu iz policije i tužilaštva šta se dogodilo kobne noći, „Blic" će te informacije objaviti po objavljivanju nalaza obdukcije i kvalifikacije krivičnog dela, uz imena eventualno osumnjičenih za napad na Vukića.
     Porodica i prijatelji Slobodana Vukića kažu da se incident dogodio 23. decembra u 4 ujutru jer je Slobodan navodno polupao čaše. Tvrde da su ga petorica članova obezbeđenja napala u diskoteci, izbacila iz kluba i nastavila da ga biju, a zatim ostavila onesvešćenog da leži.
     Hitnu pomoć i policiju pozvao je Slobodanov najbolji prijatelj sa kojim je to veče bio u diskoteci. Slobodan je svestan stigao u bolnicu, ali je ubrzo pao u komu i nije se probudio.
     Prijatelji Slobodana Vukića tvrde da je imao ozbiljne povrede slezine, jetre i bubrega, kao i veliki hematom u stomaku, te da je operisan, ali da se iz kome nije probudio. „Blic" juče do zaključenja ovog broja nije mogao da dođe do zvanične potvrde ovih informacija. Izvor iz policije nam je nezvanično rekao samo da se „sada čekaju rezultati obdukcije kako bi se kvalifikovalo delo i pohapsili osumnjičeni".
     „Blic" takođe nezvanično saznaje da je dosad u vezi sa ovim događajem privođen samo izvesni M. T. (28), koji je, navodno, Slobodanu Vukiću zadao poslednji udarac. On se tereti za nanošenje lakših telesnih povreda i pušten je posle isteka policijskog pritvora. Da li će delo koje mu se stavlja na teret biti prekvalifikovano, opet zavisi od nalaza obdukcije.
     Slobodan Vukić i njegova porodica su devedesetih godina izbegli iz Pakraca u Beograd. Trenirao je džudo, a pre dve godine počeo je da radi kao kamiondžija. Nije bio oženjen, živeo je sa roditeljima i sestrom.
     „Gde podvući crtu"
     Jedan od prijatelja ubijenog Vukića na FB profilu napisao je posle sahrane da je Slobodan u Beograd došao u drugom razredu osnovne škole.
     „Zašto su ga pretukli? Ko zna! Možda im se nije dopao ton ili pogled. Možda im se nije dopalo što on ne priznaje njihov autoritet... Zar je bitno? Zar uopšte postoji ikakvo opravdanje za ponašanje kojem smo svedoci gotovo svakog dana? Bio je običan čovek, jedan od nas. Dokle ćemo pognute glave gledati dok nas neko maltretira? Gde podvući crtu i reći - to neću da trpim!"

Ljubinka Popovic     BLIC - S. B. , A. Ž. A. , S.T - 12/01/2016.

     U prostorijama Medicine rada u Šapcu pacijent Vukašin Vilotić napao je i ubio medicinsku sestru Ljubinku Popović (55) danas, nešto posle 10 časova.

     Naoružan nožem, Vilotić je medicinsku sestru napao na prijemnom odeljenju Medicine rada. On je došao da mu se prepišu lekovi i ušao je u ordinaciju gde je ona primala knjižice.

     Kako saznajemo, u toku je bila pauza, a Ljubinka je stajala na prijemu. Vilotić je ušao, ubo je u vrat kuhinjskim nožem, a nakon toga izašao i mirno rekao: "Ja sam to uradio, ja sam bolestan."
     Ljubinku je našla servirka, koja je zatekla na podu prijemnog odeljenja u lokvi krvi. Kada je počela da vrišti, ostalo osoblje se okupilo, a Vilotić je ostao mirno da sedi u čekaonici.
     Inače, Vilotić je bivši zatvorenik, a nije bio agresivan prema ostalima u prostorijama Medicine rada. U zatvoru je bio zbog saobraćajne nesreće.
     Još se utvrđuje kako je tačno došlo do napada, a zna se da je ubo kuhinjskim nožem nožem u vrat i presekao krvne sudove.
     Nije bilo šanse da napadnuta sestra preživi, jer joj je presečen krvni sud, iako su je kolege odmah prebacile na urgentni prijem.
     Medicinska sestra je u kritičnom stanju prebačena je bolnicu, nakon čega je preminula. Pacijent je uhapšen.
     Predstavnici Ministarstva zdravlja i Lekarske komore Srbije osudili su danas napad u kome je ubijena medicinska sestra u Šapcu, a najavljeno je da će do kraja nedelje biti formirana komisija koja će raditi na svim slučajevima napada.
     Posebna komisija za istraživanje slučajeva napada na lekare
     Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Berislav Vekić najavio je da će do kraja nedelje biti formirana komsija koja će raditi na svim slučajevima prijave napada na zdravstvene radnike, kako na lekare, tako i na medicinske sestre.
     ''Očekujemo da predložena imena te buduće komisije, odnosno, radne grupe budu poznata do kraja nedelje'', rekao je Vekić novinarima.
     Kako je objasnio, to radno telo će analizirati sve prijavljene slučajeve, ali i ukazao da ono neće moći da preduzme nikakve bitne korake bez adekvatne saradnje sa MUP-om i Tužilaštvom.
     Direktorka Lekarske komore Srbije Vesna Jovanović rekla je da je ta komora zabeležila 11 napada na medicinske radnike prošle godine.
     Ona smatra da se mora uvesti novo delo, koje postoji u drugim zakonodavstvima zemalja u regionu, a koje će glasiti kao napad na zdravstvenog radnika u vršenju zdravstvene delatnosti.
     Jovanović je istakla da zdravstveni radnici u Srbiji, srećom, najčešće budu lakše povređeni u tim napadima, odnosno, da su uglavnom izloženi vredjanjima i lakšim povredama.

     Lončar: Najstrože kazne za napadače na lekare - pod hitno!
     Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar tokom obilaska Dom zdravlja u Šapcu najoštrije je osudio incident koji se dogodio.
- Zdravstvene ustanove moraju da budu oaze mira, mesta gde se građanima pruža pomoć i spašavaju životi, a ne mesta gde deca ostaju bez svojih roditelja samo zato što rade svoj posao - istakao je ministar Lončar tokom obilaska zaposlenih u Domu zdravlja Šabac.
     On je podsetio da je nedavno dobio podršku svih sindikata u zdravstvu, kao i ostalih zdravstvenih institucija, ali i zaštitnika građana Saše Jankovića i poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljuba Šabića, da se medicinski radnici dodatno zaštite na svojim radnim mestima, a da posle incidenta u Šapcu to mora odmah da se sprovede.

     "Više nema šta da se čeka. Odmah pokrećemo inicijativu za izmenu zakona da se svaki napad na medicinskog radnika u okviru zdravstvene ustanove tretira kao jedno od najtežih krivičnih dela i da se za takve napadače predvide najstrože kazne".Ministar Zlatibor Lončar

     ''Bilo bi dobro da dodje do toga da se unutar tužilaštva napadi na zdravstvene radnike tretiraju drugačije i da se uvek gone po službenoj dužnosti''Vesna Jovanović, direktorka Lekarske komore Srbije

     Povezano: Dosije nasilje u zdravstvenim ustanovama

     TANJUG - 12/01/2016

     BEOGRAD - Premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je srpski državljanin Srđan Babić, uhapšen prošle godine u Libiji, sada na slobodi i da se trenutno nalazi u La Valeti, na Malti.
     "Upravo sam završio telefonski razgovor sa premijerom Malte Džozefom Muskatom i on me je obavestio da je naš državjanin Srđan Babić, koji je radio za austrijsku kompaniju u Libiji i kojeg su delovi libijskih paravojnih formacija optuživali za određene stvari, konačno na slobodi", rekao je Vučić.
     Prema njegovim rečima, Babić više nije u Tripoliju i sada se nalazi na teritoriji Malte, u La Valati.
     Vučić je izrazio zahvalnost premijeru Malte, iskrenom prijatelju Srbije, njihovoj službi, pripadnicima srpske službe bezbednosti na dobrom poslu, engleskim i američkim prijateljima.
Premijer je naveo a će Srbija nastaviti da radi sa svim sestrinskim, prijateljskim službama u svetu i po pitanju još dvoje preostalih naših ljudi u Libiji, i izrazio uverenje da će u narednom peridu i tu biti ostvareni pozitivni rezultati.
     "To nije uvek lako, ne bih da govorim u ovom trenutku o razlozima. Možda je čak bolje da ne govorim o tome u javnosti zbog čega je Babić bio zadržavan, ali ono što je važno za njegovu porodicu on se ovog trenutka nalazi u glavnom gradu Malte i sasvim sigurno i sasvim izvesno dolazi u Beograd i vraća se svojoj kući", zaključio je Vučić.
     Babić je, kako prenosi B92, radio u Tripoliju kao ekspert austrijske kompanije Argus, koja se bavi poslovima fizičkog obezbeđivanja diplomatskih i privrednih misija u Libiji.
     On je uhapšen 30. marta zajedno sa jednim austrijskim i dvojicom jordanskih državljana u okviru istrage o radu kompanije Argus.
     Vučić je ranije danas izjavio su dvoje otetih državljana u Libiji živi i da građani već sutra mogu da očekuju dobre informacije o tom slučaju.
     "Imaćete te jednu dobru informaciju koliko sutra. Veoma važne informacije", rekao je Vučić.

kontrolor GSP Beograd     Tanjug | 25. 12. 2015
     U poslednje tri godine dogodilo se više od 100 napada na kontrolore u gradskom prevozu, a samo u 2015. brutalno su napadnuta 52 kontrolora za čije je povrede tražena medicinska nega i intervencija MUP-a, saopštila je danas kompanija Apeks koja, zajedno sa Gradom Beogradom, najoštrije osuđuje napad na kontrolora A.S.

     Direktor Apeksa, Veljko Vlahović osuđuje jučerašnji napad kao i svaki vid nasilja i agresije kojima su kontrolori, ali i vozači GSP-a svakodnevno izloženi.

     "Napad na A.S. je 52. napad na kontrolore od početka godine čije su posledice teške telesne povrede. Napadi koji prođu sa lakšim povredama su gotovo svakodnevni, verbalne uvrede takođe. To zaista zabrinjava, jer su kontrolori i vozači naši sugrađani koji samo rade svoj posao", rekao je Vlahović, navodi se u saopštenju Apeksa.
Kako je dodao, veoma je zahvalan Gradu Beogradu i Skupštini grada na "brzoj reakciji i želji" da se pomenuti slučaj reši i da počinilac bude izveden pred istražne organe i sud. Napad na A.S. najoštrije je prethodno osudio i gradski menadžer Goran Vesić.
"Razgovarao sam juče sa načelnikom Policijske uprave za grad Beograd Veselinom Milićem koji mi je obećao brzu istragu i ja sam siguran da policija intenzivno radi na rasvetljavanju ovog slučaja", rekao je Vesić, navodi se u saopštenju.
     Napad na kontrolora A.S. dogodio se juče na autobuskom stajalištu u Bulevaru kralja Aleksandra 73, kada je na tog kontrolora, pošto je izašao iz autobusa broj 74, nasrnuo nepoznati muškarac.
     Prema izjavama očevidaca i kolega, napadač je kontrolora dva puta udario u glavu tupim predmetom, pretpostavlja se bokserom, nakon čega je izgubio svest.

 

privatno-obezbedenje     VECERNJE NOVOSTI Online // V. Crnjanski Spasojević - R. Dragović | 03. oktobar 2015.

     Istraživanja pokazuju da je u firmama za obezbeđenje trenutno zaposleno gotovo 40.000 ljudi. Uglavnom obezbeđuju javne objekte - škole, ustanove...

     BROJ pripadnika privatnog obezbeđenja u Srbiji, Albaniji i na Kosovu približava se broju državnog sistema obezbeđenja, otkrila je Rozica Džekova iz Centra za studije demokratije u Sofiji, na Beogradskom bezbednosnom forumu. Istraživanje, koje je radio njen Centar, a u kom su učestvovali i naši istraživači, pokazalo je da je u Srbiji nešto više od 40.000 ljudi u privatnom sektoru obezbeđenja, u 600 registrovanih firmi. Nasuprot tome, policija ima 50.000 pripadnika, od kojih 35.000 uniformisanih.

     Slična situacija je u većini zemalja regiona, osim u Bugarskoj, gde je ravnoteža narušena, pa je, po rečima Džekove, privatno obezbeđe pet puta obimnije od državnog.
- Broj pripadnika policije smanjuje se na račun privatnog obezbeđenja, kao što su devedesetih u Evropi ljudi iz vojske odlazili u privatne agencije - kaže Marko Milošević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, koji je učestvovao u istraživanju.
     On naglašava da 80 odsto zaposlenih kao privatno fizičko obezbeđenje obezbeđuje državne i javne objekte: škole, javne ustanove, bolnice, javna preduzeća. Recimo, i Hidroelektranu Đerdap i rudarski basen Kolubara obezbeđuju privatne kompanije. Skoro polovina, tačnije 45 odsto ugovora, privatne firme imaju sa državnim sektorom. Privatnom sektoru (bankama, preduzećima itd.) uglavnom pružaju drugu vrstu usluga - tehničko obezbeđenje.
     Zato, smatra Milošević, partnerstvo između privatnog i javnog sektora treba dobro zakonski urediti. Dobar pomak je obavezna obuka i licenciranje, zbog čega će posle 1. januara 2017. na stotine privatnih firmi "ispasti iz igre". Ostaju, međutim, drugi problemi. Jedan od njih je crno i sivo tržište, ali i javne nabavke. Naime, većina kafana i splavova ima neregistrovana obezbeđenja, često iz kriminalnog miljea, koja generišu nasilje i obračune.
     Drugi problem je sivo tržište. Naime, po Zakonu u javnim nabavkama, firme koje traže čuvare biraju najjevtiniju ponudu na tenderu. Da bi bile konkurentne, firme za obezbeđenje često smanjuju plate zaposlenih ispod zakonskog minimuma, a vlasnici moraju deo posla da sele u sivu zonu. Oni ne plaćaju kompletan porez, ne prijavljuju sve zaposlene ili im prijavljuju samo deo zarada. Inspekcija rada je prošlog leta otkrila čak 14.000 polulegalno zaposlenih u privatnim firmama za obezbeđenje. U većini kompanija bar trećina ljudi angažovana je na crno.
     Male plate utiču i na to da agencije angažuju penzionere i momke preko studentske zadruge, što sve smanjuje ne samo kvalitet usluga, već i bezbednost građana!
     Dragiša Jovanović iz Centra za obuku Odbora za fizičko-tehničko obezbeđenje privredne komore Srbije napominje da je sektor privatnog obezbeđenja značajan za državni sistem sigurnosti.
     - Sektor privatnog obezbeđenja od 2009. godine prepoznat je u Strategiji nacionalne bezbednosti, a sve veću ulogu će imati u reagovanju u vanrednim situacijama i sistemu zaštite na državnom nivou - objašnjava Jovanović. - To su krupne promene, koje mora da prati uređenje pravnog položaja ove delatnosti. U Srbiji on je, međutim, najgori u odnosu na gotovo sve evropske države.
     Ključna stvar je, kako napiminje Jovanović, potpuna profesionalizacija ove delatnosti u koju se ušlo donošenjem novih propisa koji detaljnu uređuju njeno funkcionisanje. Ključni problem je u kašnjenju sa donošenjem uredbi koje su neophodne da bi sistem funkcionisao po savremenim standardima.
     BROJKE
     *40.000 ljudi u privatnom sektoru obezbeđenja
     * 50.000 pripadnika ima srpska policija
     * 35.000 policajaca je uniformisano

     KOLAČ OD 100 MILIONA EVRA
     PROCENjUJE se da se u sektoru sigurnosti godišnje okrene više od 100 miliona evra. Zaposleni na ovim poslovima plate primaju u čak 3.000 kompanija i agencija, koje se osim zaštitom ljudi i objekata trenutno bave i nizom drugih delatnosti - trgovinom, transportom... Samo za poslove fizičko-tehničko obezbeđenja registrovano je oko 20 kompanija u Srbiji.

     IPAK SE - RAZORUŽAVAJU
     Pozitivan pomak je i činjenica da je privatno obezbeđenje počelo da se razoružava. U poslednjoj deceniji MUP-u su predali oko 30.000 komada oružja. Naime, 2004. u njihovim rukama bilo je oko 47.000 komada, a sada 13.000.

sinisa-i-kominalni-policajci     Beoinfo | 02. 10. 2015.
     Komunalni policajci Miloš Crvenković i Filip Negić, koji su nedavno sprečili incident u tramvaju na liniji 14, kada je muškarac u alkoholisanom stanju mahao nožem prema putnicima, danas su bili gosti kod gradonačelnika Beograda Siniše Malog.
     – U poslednje vreme se mnogo više priča o Komunalnoj policiji koja postupa navodno van svojih ovlašćenja, ali zapravo ovakvi primeri rada imaju poseban značaj u ljudskom i profesionalnom smislu. Komunalna policija je tu da sarađuje sa građanima, da brine o komunalnom redu, da se stara da komunalne službe i saobraćaj funkcionišu bez smetnji i da pomogne ostalim gradskim i državnim službama da nesmetano obavljaju svoj posao – rekao je gradonačelnik prilikom susreta.

     On je zahvalio Komunalnoj policiji na hrabrosti i odgovornom pristupu poslu i istakao da će Grad Beograd raditi na unapređenju rada Komunalne policije, kako bi se svi građani osećali bezbednije u svom gradu.

     – Građani Beograda moraju da se osećaju bezbednije i zbog toga ćemo uvesti neke izmene u radu Komunalne policije. Povećaćemo broj komunalnih policajaca, sledeće godine dobiće nove uniforme oni koji do sada nisu dobili, tablete za bržu koordinaciju i komunikaciju, a uvešćemo i nove kamere za video-nadzor u gradskom prevozu – kazao je Mali.

     – Hrabro ste obavljali svoj posao i ja vam na tome zahvaljujem u ime svih Beograđana, a posebno onih koji su tog dana bili u tramvaju na liniji 14 u Bulevaru vojvode Stepe. Ovakvi hrabri potezi se ne dešavaju svaki dan i zato ih treba nagraditi. To je način da vam zahvalimo i skrenemo pažnju na vašu požrtvovanost. Čuvajte sebe i čuvajte naš grad – istakao je gradonačelnik Mali.

     Komunalni policajci su zahvalili gradonačelniku i istakli da su tog dana kada su intervenisali samo profesionalno obavljali svoj posao kao što svaki dan na terenu rade.

     Događaju su prisustvovali načelnik Komunalne policije Nikola Ristić i šef područne jedinice Komunalne policije Srđan Ilić.

     TANJUG - 20/08/2015
     Ministarstvo spoljnih poslova i ambasada Srbije u Tripoliju su maksimalno angažovani na oslobađanju Srđana Babića i nastavljaju diplomatske aktivnosti u pravcu njegovog skorog puštanja, saopštilo je danas to ministarstvo.
     BEOGRAD - Ministarstvo spoljnih poslova i ambasada Srbije u Tripoliju su maksimalno angažovani na oslobađanju Srđana Babića i nastavljaju diplomatske aktivnosti u pravcu njegovog skorog puštanja, saopštilo je danas to ministarstvo.
     Vlasti u Tripoliju su, 30. marta 2015. uhapsile Babića, zajedno sa jednim austrijskim i dvojicom jordanskih državljana, u okviru istrage o radu kompanije "Argus", navodi MSP.
Babić, bivši telohranitelj Zorana Đinđića je radio u Tripoliju, kao ekspert te francuske kompanije koja se bavi poslovima fizičkog obezbeđivanja diplomatskih i privrednih misija u Libiji.
"Nakon saznanja o hapšenju Babića, ambasada u Tripoliju odmah se obratila nadležnim libijskim organima sa konkretnim zahtevima za dobijanje informacije o razlozima hapšenja i pružanju konzularne zaštite našem državljaninu", navodi MSP.
     To je rezultiralo posetom konzula Srbije Srđanu Babiću, 21. maja 2015, "kada je konstatovano da je naš državljanin dobrog psihofizičkog stanja i da nema primedbe na tretman"
"Informacija o poseti je prosleđena Vesni Babić, supruzi uhapšenog", navodi MSP i dodaje da je "nakon ovog susreta, ambasada dostavila i pošilku sa neophodnim sredstvima za ličnu higijenu, kao i pismo supruge"
     Ukazuje se u saopštenju i da je "zahvaljujući naporima ambasade, Babiću dva puta omogućeno da telefonom razgovara sa suprugom".
     MSP navodi i da je u kontaktu sa suprugom uhapšenog srpskog državljanina, Vesnom Babić, "sa kojom je, do sada, više puta razgovarano"
     Tokom razgovora "su joj predočene sve raspoložive informacije, kao i preduzete aktivnosti prema nadležnim libijskim organima radi oslobađanja nenog supruga".
     Babić je javnosti poznat kao čovek koji na jedinom snimku posle atentata na premijera zaustavlja automobile u Nemanjinoj ulici kako bi smrtno stradali premijer brzo bio prevezen u Urgentni centar.
     Današnja "Poltika" navodi da je Babić, posle ubistva Đinđića radio u Mnistarstvu unutrašnjih poslova, u Žandarmeriji odakle je otpušten nakon smene komandanta Gorana Radovanovića Gurija.
     List je preneo izjavu Babićeve supruge koja kaže da joj se on preksinoć javio telefonom i da je u jako teškom stanju.
     "Kaže da je smršao 20 kilograma i da sve vreme zatočeništva nije video ni sunce ni mesec.Zatočen je u prostoriji bez svetlosti i vazduha". prepričala je razgovor Vesna Babić.
     Ona je navela i da je suprug prvo pitao zbog čega je zatočen objašnjavajući da ni sama nije znala šta da mu odgovori jer ni ona ne zna.
     Objašnjava i da je odlučila da se obrati medijima "jer sluti da je država malo uradila na oslobođenju njenog supruga".
     Babić je bio zaposlen i kao instruktor za opertivnu taktiku u specijalnim jedinicama MUP-a a od 1996. do 2000.godine je radio u Jedinici za specijalne operacije.

Broj pregleda članaka
1421068
Danas111
Ove sedmice350
Ovog meseca585

2023-10-03